Novi Heder 2021 001 1

Milorad Pavić je tokom više decenija prevodio književnost sa ruskog, francuskog i engleskog jezika. Prevodio je poeziju, poeme, dramske tekstove i roman u stihovima, a među autorima koje je prevodio nalaze se Aleksandar Puškin, Mihail Ljermontov, Džordž Gordon Bajron, Persi Biš Šeli, Fransoa Vijon, Pjer de Ronsar, Molijer, Frederik Mistral i Čarls Simić. Prevodio je takođe trubadure i truvere, škotske narodne balade, kao i burmansku i frankofonu poeziju. [zvanična biografija]

Poseban deo Pavićevog ranog prevodilačkog rada vezan je za Radio Beograd. Od sredine pedesetih godina XX veka radio je u Literarnoj redakciji, prevodio poeziju i pripremao književne emisije, a među njegovim velikim radio-projektima bio je ciklus „Hiljadu godina lirike“. [radio-bibliografija]

Zbog prirode radijskog rada nije danas moguće za sve Pavićeve prevode utvrditi pojedinačni naslov, datum prevoda i mesto prvog objavljivanja. Deo prevoda nastajao je za potrebe emisija i nije nužno štampan kao zasebna bibliografska jedinica. Zato ovaj pregled razlikuje bibliografski identifikovane prevode od autora i pesničkih korpusa za koje postoji pouzdana potvrda da ih je Pavić prevodio, ali pojedinačni tekstovi za sada nisu identifikovani.

ALEKSANDAR SERGEJEVIČ PUŠKIN

Puškin zauzima centralno mesto u Pavićevom prevodilačkom radu. Pavić ga je prevodio tokom više decenija, od ranog prepeva „Poltave“ do „Evgenija Onjegina“, lirike i poema, a istovremeno je bio priređivač, komentator, autor predgovora i redaktor velikih Puškinovih izdanja.

Poltava

1949 — Poltava, Mladost, Beograd — Pavićev prepev prve pesme speva. [bibliografski izvor]

1952 — Poltava, Novo pokoljenje, Beograd — prepevao Milorad Pavić, 80 str. [bibliografski izvor]

Selo i druge pesme

1963 — Selo i druge pesme, Prosveta, Beograd, Biblioteka Prosveta, knj. 97, 119 + [4] str. — izbor, predgovor i prevod Milorad Pavić. [bibliografski izvor]

Ponovljena izdanja: 1965, 1966. i 1971.

Drame. Poeme. Pesme

1963 — Drame. Poeme. Pesme, Prosveta, Beograd, „Svetski klasici“, knj. 12, 582 str. — izbor, predgovor, redakcija i prevod Milorad Pavić. [bibliografski izvor]

Drugo izdanje: 1966. Treće, dopunjeno izdanje: 1975.

Kao Pavićevi prevodi izričito su identifikovane poeme:

  • „Poltava“
  • „Cigani“
  • „Kućica u Kolomni“

Sabrana dela Aleksandra Puškina

1972 — Sabrana dela Aleksandra Puškina u osam knjiga, Rad, Beograd. [bibliografski izvor]

U drugoj knjizi, Bronzani konjanik i druge poeme, Pavić je jedan od prevodilaca; njegovi su prevodi „Poltave“, „Cigana“ i „Kućice u Kolomni“. Izdanje je ponovljeno 1979.

Treća knjiga je Evgenije Onjegin, u celini u prevodu Milorada Pavića.

U četvrtoj knjizi, Boris Godunov. Male tragedije. Bajke, Pavić je jedan od prevodilaca, uz Božidara Kovačevića i Lava Zaharova.

Pesme zapadnih Slovena i druge pesme

U propratnom tekstu „Puškinove Pesme zapadnih Slovena“, uz Prosvetino izdanje Evgenija Onjegina iz 1968, objavljeni su Pavićevi prepevi:

  • „Karađorđevoj kćeri“
  • „Amaliji Riznić“
  • „Na smrt gospođe Riznić“
  • „Bonaparta i Crnogorci“
  • „Pesma o Crnom Đorđu“
  • „Vojvoda Miloš“
  • „Zbog obala svog zavičaja“

„Pesma o Crnom Đorđu“ ponovo je objavljena u Pavićevom prevodu s ruskog u Književnim novinama, 15. novembra 1991, a 1995. i u knjizi Srbi u ruskoj imperiji. [bibliografski izvor]

Evgenije Onjegin

Pavićev prepev Evgenija Onjegina predstavlja najdugovečniji deo njegovog prevodilačkog opusa. Prvo izdanje objavljeno je 1957, a nova izdanja Pavićevog prevoda nastavila su da izlaze i posle njegove smrti.

1957 — Narodna knjiga, Beograd, Biblioteka „Vrhovi“, kolo I, knj. 3 — prepev i predgovor Milorad Pavić, 286 + [2] str. [bibliografski izvor]

1962 — Savremena škola, Beograd, Školska biblioteka, sv. 55 — preveo Milorad Pavić, 265 + [3] str. [bibliografski izvor]

1964 — Rad, Beograd, Biblioteka „Reč i misao“, knj. 109 — preveo Milorad Pavić, 199 + [1] str.; 2. izdanje 1968, 3. izdanje 1979. [bibliografski izvor]

1968 — Prosveta, Beograd, Biblioteka Prosveta, knj. 152 — prepev, predgovor i hronologija života Milorad Pavić, 248 + [4] str.; 2. izdanje 1975. [bibliografski izvor]

1972 — Rad, Beograd, Sabrana dela Aleksandra Puškina u osam knjiga, knj. 3 — preveo Milorad Pavić, 255 str.; 2. izdanje 1979. [bibliografski izvor]

1973 — Veselin Masleša, Sarajevo, Biblioteka „Ars. Lektira“ — prevod Milorad Pavić, 256 + [8] str.; nova izdanja 1974, 1978, 1980. i 1982. [bibliografski izvor]

1981 — Prosveta / Nolit / Zavod za udžbenike, Beograd — prevod, predgovor i priređivanje Milorad Pavić; 2. izdanje 1983. [bibliografski izvor]

1995 — Gutenbergova galaksija, Beograd, „Đačka biblioteka“, knj. 13 — prepev i pogovor Milorad Pavić, 244 str. [bibliografski izvor]

Kasnija i posthumna izdanja Pavićevog prevoda pojavljuju se kod više izdavača, među kojima su Zavod za udžbenike, Pčelica, LOM, Gutenbergova galaksija, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Laguna, Kosmos/Nova knjiga i Kontrast.

Posebno treba izdvojiti Puškinova Izabrana dela u dva toma, koja je priredila Tanja Popović, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci–Novi Sad, 2019, u kojima su ponovo zastupljeni Pavićevi prevodi Puškina.

Pavićev Evgenije Onjegin objavljivan je od 1957. do najmanje 2024. godine — tokom najmanje 67 godina.

DŽORDŽ GORDON BAJRON

1968 — Džordž Gordon Bajron, Izabrana dela. Dramske poeme – spevovi – pesme, Prosveta, Beograd, Biblioteka Prosveta, knj. 144, 245 + [3] str. [bibliografski izvor]

Izbor je načinio Milorad Pavić. Među prevodiocima su Milorad Pavić, Dušan Puvačić, Ranka Kuić, Isidora Sekulić i drugi. Drugo izdanje objavljeno je 1976.

Pouzdano identifikovan pojedinačni Pavićev prevod:

„Manfred“ — odlomak iz poeme, prevod Milorada Pavića; objavljen u knjizi Zorana Đerića Odušak, Društvo književnika Vojvodine, Novi Sad, 1994. [bibliografski izvor]

FRANSOA VIJON

Pavić je prevodio Vijonovu poeziju sa francuskog jezika. Pojedinačni naslovi i mesto njihovog objavljivanja ili emitovanja za sada nisu identifikovani.

PJER DE RONSAR

Pavić je prevodio Ronsarovu poeziju sa francuskog jezika. Pojedinačni prevodi za sada nisu bibliografski identifikovani.

MOLIJER

Pavić je prevodio Molijera sa francuskog jezika. Za sada nije identifikovan zaseban knjiški prevod neke Molijerove drame, niti se bez dodatnih arhivskih podataka može pouzdano utvrditi koje je pojedinačne tekstove prevodio.

FREDERIK MISTRAL

Pavić je prevodio Mistralovu poeziju. Pojedinačni naslovi za sada nisu bibliografski identifikovani.

TRUBADURI I TRUVERI

Pavić je prevodio srednjovekovnu provansalsku i francusku liriku — trubadure i truvere. Ovaj deo njegovog prevodilačkog rada povezan je sa širim interesovanjem za istoriju evropske lirike. Zbog prirode njegovog rada na Radio Beogradu pojedinačne prevode nije u svim slučajevima moguće bibliografski identifikovati. [radio-bibliografija]

PERSI BIŠ ŠELI

Pavić je prevodio Šelijevu poeziju sa engleskog jezika. Pojedinačni naslovi i mesto objavljivanja ili emitovanja za sada nisu identifikovani.

ŠKOTSKE NARODNE BALADE

Pavić je sa engleskog prevodio škotske narodne balade. Pojedinačne balade za sada nisu identifikovane u štampanoj bibliografiji.

MIHAIL JURJEVIČ LJERMONTOV

Pavić je prevodio Ljermontovljevu poeziju sa ruskog jezika. Pojedinačni naslovi i mesto objavljivanja ili emitovanja za sada nisu identifikovani.

PREVODI OBJAVLJENI U NIN-u 1955.

Pavićeva bibliografija čuva precizne podatke o grupi ranih prevoda objavljenih u NIN-u tokom 1955. godine.

Burmanska književnost

U Sanang, „Čičkovi pupoljci“ — preveo Milorad Pavić, NIN, 9. januar 1955. [bibliografski izvor]

Zegi, „Pesme delte“ — preveo Milorad Pavić, NIN, 9. januar 1955. [bibliografski izvor]

Mun Bim, „Mesečina na Mendelejskom dvorcu“ — preveo Milorad Pavić, NIN, 12. jun 1955. [bibliografski izvor]

Frankofona poezija

Leon Damas, „Ivice“, „Sećanja“ — preveo sa francuskog Milorad Pavić, NIN, 2. oktobar 1955. [bibliografski izvor]

Žan Brijer, „Kada smo se rastali“ — preveo Milorad Pavić, NIN, 30. oktobar 1955, god. V, br. 252. [bibliografski izvor]

Paul Niger, „Mesec“ — preveo Milorad Pavić, NIN, 30. oktobar 1955, god. V, br. 252. [bibliografski izvor]

ČARLS SIMIĆ

1976 — Čarls Simić, „Pile bez glave“ — preveo Milorad Pavić, Gradina, Niš, god. XL, br. 7–8, str. 40–46. [bibliografski izvor]

NAPOMENA O RADIO-PREVODIMA

Pavićev prevodilački rad ne može se rekonstruisati isključivo na osnovu štampane bibliografije. Značajan deo ranih prevoda nastajao je u okviru njegovog rada na Radio Beogradu, naročito u vezi sa emisijama posvećenim istoriji evropske lirike i ciklusom „Hiljadu godina lirike“. [radio-bibliografija]

Zbog toga kod autora kao što su Vijon, Ronsar, Molijer, Mistral, Šeli i Ljermontov, kao i kod trubadura, truvera i škotskih narodnih balada, nije uvek moguće navesti pojedinačne naslove, datume i bibliografske podatke. Njihovo prisustvo u Pavićevom prevodilačkom opusu potvrđeno je, ali je deo tog rada ostao vezan za radio-program i arhivsku građu.

IZVORI

Milorad Pavić — bibliografija prevodilaštva, Projekat Rastko: 09. Prevodilački rad

Milorad Pavić — televizijski i radio-zapisi, Projekat Rastko: Radio i televizijska bibliografija

Zvanična biografija Milorada Pavića: khazars.com

PAVIĆ KAO PRIREĐIVAČ

Milorad Pavić je tokom više decenija priređivao kapitalna izdanja srpskih i ruskih pisaca, sabrana i izabrana dela, antologije i velike književnoistorijske celine. Njegov priređivački rad obuhvatao je izbor i redakciju tekstova, predgovore, pogovore, komentare, napomene, hronologije i druge oblike kritičkog i književnoistorijskog aparata. Ovaj pregled obuhvata samo velike priređivačke poduhvate, a ne svaki pojedinačni predgovor, pogovor ili tekst objavljen uz tuđe delo. [zvanična biografija]

Pavićeve autorske književnoistorijske knjige i monografije nisu uključene, jer pripadaju njegovoj zasebnoj bibliografiji. Posebno su na kraju izdvojene velike uredničke edicije koje je uređivao ili pokretao, ali koje se ne mogu poistovetiti sa njegovim ličnim priređivanjem svake pojedinačne knjige.

VOJISLAV ILIĆ

Sabrana dela, I–II

1961 — Vojislav Ilić, Sabrana dela, I–II, Prosveta, Beograd, biblioteka „Srpski pisci“ — predgovor i komentari Milorad Pavić. [bibliografski izvor]

Kapitalno dvotomno izdanje objavljeno je povodom stogodišnjice pesnikovog rođenja. Zvanična Pavićeva biografija posebno izdvaja ovaj posao među njegovim ranim književnoistorijskim i uredničkim poduhvatima. [zvanična biografija]

Vojislav Ilić

1966 — Vojislav Ilić, Zavod za izdavanje udžbenika SRS, Beograd, edicija „O književnosti – studije, eseji, kritike, članci“, knj. 6 — veliki izbor i redakcija Milorada Pavića; Pavić je autor predgovora i opsežnih studija u knjizi. [bibliografski izvor]

Manja i izvedena izdanja Ilićeve poezije sa Pavićevim predgovorima nisu ovde izdvojena kao posebne kapitalne priređivačke jedinice.

GAVRIL STEFANOVIĆ VENCLOVIĆ

Crni bivo u srcu. Legende, besede, pesme

1966 — Gavril Stefanović Venclović, Crni bivo u srcu. Legende, besede, pesme, Prosveta, Beograd, Biblioteka „Brazde“, posebna serija, knj. 6 — izbor, predgovor i redakcija Milorad Pavić. Pavićev predgovor: str. 7–80. [bibliografski izvor]

Ovo je jedan od ključnih Pavićevih priređivačkih poslova: izbor je nastao iz njegovog višegodišnjeg istraživanja Venclovićevog rukopisnog nasleđa i imao je veliki značaj za ponovno uvođenje ovog baroknog pisca u savremenu srpsku književnu kulturu. [zvanična biografija]

Novo izdanje Pavićevog izbora i redakcije objavljeno je u Prosveti 1996.

DOSITEJ OBRADOVIĆ

Pismo Haralampiju. Život i priključenija

1968 — Dositej Obradović, Pismo Haralampiju. Život i priključenija, Prosveta, Beograd, Biblioteka Prosveta, knj. 116 — priredio Milorad Pavić. [zvanična biografija]

Pavićev predgovor „Život i priključenija ili roman u pismima“, str. 5–36; „Dositej Obradović – hronologija života“, str. 259–272. Drugo izdanje: 1975. [bibliografski izvor]

VUK STEFANOVIĆ KARADŽIĆ

Danica: 1826, 1827, 1828, 1829, 1834

1969 — Vuk Stefanović Karadžić, Danica: 1826, 1827, 1828, 1829, 1834, Sabrana dela Vuka Karadžića, knj. 8, Prosveta, Beograd — priredio Milorad Pavić. [bibliografski izvor]

Pavićev veliki pogovor „Zabavnik Vuka Karadžića“, str. 533–635; napomene i objašnjenja, u saradnji sa drugim autorima, str. 637–846; „Beleška o ovom izdanju“. Pogovor je objavljen i kao zaseban otisak. Fototipsko izdanje Danice objavljeno je 1979. [bibliografski izvor]

O jeziku i književnosti, knj. 2

1986 — Vuk Stefanović Karadžić, O jeziku i književnosti, knj. 2, Prosveta, Beograd, Sabrana dela Vuka Stefanovića Karadžića, knj. 13 — priredio Milorad Pavić.

Pavićev priređivački aparat obuhvata opsežne „Napomene i objašnjenja“ i „Belešku o ovom izdanju“.

ZAHARIJA ORFELIN

Petar Veliki, I–II

1970 — Zaharija Orfelin, Petar Veliki, I–II, Prosveta, Beograd, Biblioteka „Brazde“ — dvotomno izdanje priredio Milorad Pavić. [zvanična biografija]

Pavić je uz izdanje napisao i pogovor „Uz Orfelinovu knjigu o Petru Velikom“, tom II, str. 405–412. [bibliografski izvor]

Reč je o jednom od njegovih kapitalnih poslova na ponovnom predstavljanju srpske književnosti XVIII veka.

ALEKSANDAR SERGEJEVIČ PUŠKIN

Izabrana dela / velika Puškinova izdanja

Početkom šezdesetih Pavić je priređivao i komentarisao velika Puškinova izdanja. Zvanična biografija navodi da je Prosveta 1962. objavila Izabrana dela A. S. Puškina. [zvanična biografija]

1963 — A. S. Puškin, Selo i druge pesme, Prosveta, Beograd, Biblioteka Prosveta, knj. 97 — izbor, predgovor i prevod Milorad Pavić. Ponovljena izdanja: 1965, 1966. i 1971. [bibliografski izvor]

1963 — A. S. Puškin, Drame. Poeme. Pesme, Prosveta, Beograd, „Svetski klasici“, knj. 12 — Pavićev izbor, predgovor i redakcija; bio je i jedan od prevodilaca. Drugo izdanje 1966; treće, dopunjeno, 1975. [bibliografski izvor]

Sabrana dela Aleksandra Puškina u osam knjiga

1972 — Sabrana dela Aleksandra Puškina u osam knjiga, Rad, Beograd. Pavićev rad na ovom kapitalnom izdanju obuhvatao je pogovor, komentare i prevode. [zvanična biografija]

Pavićev višedecenijski rad na Evgeniju Onjeginu obuhvatao je, pored prepeva, predgovore, hronologiju i komentatorski aparat. Potpuna genealogija izdanja njegovog prevoda pripada rubrici „Pavić kao prevodilac“ i ovde se ne ponavlja.

VELIKE ANTOLOGIJSKE I KNJIŽEVNOISTORIJSKE CELINE

Memoari XVIII i XIX veka

1964 — Memoari XVIII i XIX veka, Matica srpska – Srpska književna zadruga, Novi Sad–Beograd, edicija „Srpska književnost u sto knjiga“, knj. 29 — predgovor, izbor i redakcija Milorad Pavić. Predgovor: str. 7–13; „Biografski podaci o piscima“: str. 323–330. [bibliografski izvor]

Od baroka do klasicizma

1966 — Od baroka do klasicizma, Nolit, Beograd, edicija „Srpska književnost u književnoj kritici“, knj. III — priredio i predgovor napisao Milorad Pavić. Obnovljeno izdanje: 1973. [bibliografski izvor]

Zvanična biografija ovo izdanje izričito izdvaja među Pavićevim priređivačkim poslovima. [zvanična biografija]

Stari srpski zapisi i natpisi

1986 — Stari srpski zapisi i natpisi, Prosveta – Srpska književna zadruga, Beograd, biblioteka „Stara srpska književnost“, knj. 19 — izbor i propratni tekstovi Milorad Pavić.

VELIKE UREDNIČKE EDICIJE

Ove edicije ne treba mešati sa pojedinačnim priređivačkim jedinicama, ali pripadaju slici Pavićevog velikog uredničkog rada.

Od 1963. Pavić je u Prosveti uređivao biblioteku „Srpski pisci“, potom „Savremeni strani pisci“, i pokrenuo ediciju „Plave brazde“, namenjenu reafirmaciji dela stare srpske književnosti. [zvanična biografija]

Godine 1985. Pavić je sa Dimitrijem Bogdanovićem pokrenuo kod Prosvete biblioteku „Stare srpske književnosti“ u 24 knjige. [zvanična biografija]

U ovaj odeljak nisu pojedinačno unete sve knjige tih edicija, jer uredničko vođenje biblioteke ne znači automatski da je Pavić lično priredio svaku knjigu.

IZVORI

Milorad Pavić — bibliografija naučnih i esejističkih tekstova, predgovora, pogovora i priređivačkog rada, Projekat Rastko: LINK

Zvanična biografija Milorada Pavića, khazars.com: LINK

1992

  • Nagrada „Borisav Stanković“ — za Unutrašnju stranu vetra.
  • Oktobarska nagrada grada Beograda — za celokupni književni opus.
  • Srebrna medalja „Feliks Romulijana“.
  • Nagrada kritike i čitalaca za roman decenije — Hazarski rečnik.

1994

  • Međunarodna nagrada „Tesla“ — Atina — uručena 13. aprila 1994; dodeljena Miloradu Paviću i posthumno Melini Merkuri.
  • Nagrada „Todor Manojlović“ — dodeljena 27. maja 1994.
  • Nagrada „Stefan Mitrov Ljubiša“ — Budva — 16. jul 1994.
  • Nagrada „Petar Kočić“ / Kočićeva nagrada — Banja Luka — kraj avgusta 1994.
  • Prosvetina nagrada za roman godine — za Poslednju ljubav u Carigradu — 14. decembar 1994. Prosvetinu, „Stefan Mitrov Ljubiša“ i Kočićevu nagradu potvrđuje i SANU.

1995

  • Nagrada „Laza Kostić“ — za Poslednju ljubav u Carigradu.
  • „Zlatni bestseler“ — za Poslednju ljubav u Carigradu.

1996

  • Izuzetna Vukova nagrada — 10. maj 1996.
  • „Zlatni bestseler“ — za Šešir od riblje kože — decembar 1996.

1997

  • „Račanska povelja“ — za ukupno stvaralaštvo.
  • Nagrada Zadužbine Jakova Ignjatovića — za životno delo.

1998

  • Nagrada „Jakov Ignjatović“ — Budimpešta — 1. oktobar 1998.
  • „Zlatni bestseler“ — za Staklenog puža — 22. decembar 1998.
  • Deretina godišnja nagrada — za Staklenog puža — 23. decembar 1998.

1999

  • „Nušićev štap“ — za celokupno stvaralaštvo.

2000

  • Deretina nagrada za knjigu godine — za Zvezdani plašt.
  • „Bestseler“ / „Zlatni bestseler“ — za Zvezdani plašt.
  • Nagrada „Dušan Vasiljev“ — za pripovedački opus.

2001/2002

  • Andrićeva nagrada — za ciklus pripovedaka Priče sa savske padine / knjigu Sedam smrtnih grehova. Zvanična Pavićeva biografija vezuje Andrićevu nagradu za Sedam smrtnih grehova, objavljeno 2002.

2002

  • „Hit Libris“.

2004

  • Belovodska rozeta. Prema godišnjoj građi, Pavić zbog velike vrućine nije otišao na uručenje.
  • Visoko priznanje „Dostojevski“.

2005

  • Međunarodna Cepterova nagrada za književnost. SANU potvrđuje nagradu; godinu 2005. daje godišnja građa.

2006

  • Doctorat Honoris Causa — počasni doktor Sofijskog univerziteta „Sv. Kliment Ohridski“ — Sofija, Bugarska. SANU potvrđuje počasni doktorat.

2007

  • Nagrada „Kočićeva knjiga“ — Zadužbina „Petar Kočić“.

Napomena o 2009. U priloženom izvoru za 2009. navedeno je spomen-obeležje u Moskvi, ali ono nije uvršteno u ovaj izvod jer je zahtev ograničen na nagrade, priznanja, povelje, plakete, medalje, ordene, počasna članstva/doktorate i nominacije.