Novi Heder 2021 001 1

U julskom broju brazilskog književnog časopisa RASCUNHO objavljena je prva tabla stripa po „Hazarskom rečniku“.  Reč je o ilustraciji odrednice Akšani, Jabir Ibn iz Zelene knjige. Autor je poznati brazilski ilustrator Ramon Muniz.

U Srbiji se prvi strip po motivima Pavićeve proze pojavio kao zasebno srpsko-englesko izdanje (kolorni album)  pod nazivom Treći argument, 1995. Autor stripa je Zoran Tucić, a scenarista Zoran Stefanović.

There is no translation available!

Перевод недоступен!


Brazilian literary magazine RASCUNHO (July 2010) published panel comic book by „Dictionary of the Khazars“. It is an illustration dictionary entries Aksana, Jabir Ibn from the Green book. The author is a famous Brazilian illustrator Ramon Muniz.

In Serbia, the first strip by motives Pavić’s prose appeared as a separate Serbian-English edition (color album) called the Third argument, 1995. Comic book author is Zoran Tucić and writer is Zoran Stefanović.

U okviru 45. Kočićevog zbora u Banja Luci, održan je 27. avgusta 2010. Okrugli sto o stvaralaštvu Milorada Pavića. Na skupu su govorili: Jurij Nečiporenko (Rusija), Boris Lazić (Francuska – Sorbona), Sava Damjanov (Srbija), Jasmina Mihajlović (Srbija), Mladen Šukalo (Republika Srpska), Milenko Stojičić (Republika Srpska), Zdravko Kecman (Republika Srpska).

Fondacija Račanska baština je 1-4.oktobra 2009. organizovala okrugli sto pod nazivom PAVIĆEV LAVIRINT, povodom osamdeset godina života pisca i dvadeset i pet godina od pojave Hazarskog rečnika. Oktobra 2010. izašao je zbornik radova sa tog skupa, čiji je priređivač prof. Sava Damjanov. U zborniku radova pod nazivom PAVIĆEVI PALIMPSESTI  objavljeni su tekstovi sledećih autora:

Biblioteka „Kindl izdanja“ (Kindle Edition) na sajtu Amazon.com objavila je septembra 2010. u elektronskom obliku tri knjige Milorada Pavića na engleskom jeziku: Drugo telo, Unikat i Plavu knjigu (100 različitih završetaka romana Unikat). Pavić je prvi srpski pisac čiji su se e-naslovi našli u ovoj virtualnoj biblioteci od preko 490.000 naslova. Istovremeno Milorad Pavić je pisac koji se već desetak godina zalagao za internet i elektronski vid izdavaštva.

Spomen-ploča Miloradu Paviću svečano je otkrivena 21. februara na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Obeležje u znak sećanja na slavnog srpskog pisca i autora svetskog bestselera „Hazarski rečnik“ postavljeno je na ulazu u Centralnu čitaonicu biblioteke fakulteta, koja će ubuduće nositi ime „Milorad Pavić“.

Osim epohalnog romana-leksikona koji mu je doneo kandidaturu za Nobelovu nagradu za književnost, Pavić je napisao i niz drugih knjiga od kojih su gotovo sve prevedene na više od 35 jezika u preko 156 naslova. Pored književnosti, Pavić je bio veoma istaknut u naučnoistraživačkom radu i prosveti. Bio je profesor srpske književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu od 1974. do 1990. godine, kao i dekan tog fakulteta od 1977. do 1979. godine. Vodeći srpski pisac novije epohe, uz to i prevodilac, istoričar književnosti i član Srpske akademije nauka i umetnosti umro je 2009. u 80. godini života.

Tokom maja meseca Jasmina Mihajlović, književnica i staratelj nad “Legatom Milorada Pavića” održala je predavanje u Institutu za književnost i umetnost u Beogradu, pod nazivom  “Elektronska knjiga – Kindl čitač – na primerima romana Milorada Pavića”.

02.Premijera2U Pozorištu Prijedor (Republika Srpska) premijerno je 7. maja 2011. izvedena predstava Petkutin i Kalina, prema tekstovima Milorada Pavića, u adaptaciji sarajevskog režisera Gradimira Gojera. Sa podnaslovom Play Pavich u predstavi su prevashodno korišćeni delovi drame „Zauvek i dan više ili pozorišni jelovnik“, ali i odlomci iz romana „Hazarski rečnik“, „Predeo slikan čajem“, kao i priča Milorada Pavića. 

 

 

03.Petkutin i Kalina2Komad “Zauvek i dan više” je do sada igran u Moskvi (MHAT, 2002) i Makedoniji (Narodno pozorište Bitolj, 2004). Ovo je prvo izvođenje na srpskom jeziku. Drama je inače objavljena u štampanom obliku 1993. godine..