Novi Heder 2021 001 1

Milorad Pavić – pisac okrenut budućnosti

Na ruskom kulturnom portalu Balkanist 31. jula 2026. objavljen je novi tekst pisca Platona Besedina „Milorad Pavić: zastati, promisliti, spasiti se", posvećen Pavićevom delu i njegovoj izuzetnoj savremenosti.

Polazeći od knjige Biografija Beograda, Besedin Pavića sagledava kao pisca čije su ključne teme — vreme, pamćenje, budućnost knjige, promena načina čitanja i potraga za novim oblicima romana — danas možda aktuelnije nego u vreme kada su njegovi najpoznatiji tekstovi nastajali.

Posebnu pažnju autor posvećuje Pavićevim razmišljanjima o prelasku iz „civilizacije Reči" u „civilizaciju Broja", budućnosti knjige i čitaoca, kao i njegovom uverenju da roman ne treba napustiti, već iznova izmisliti.

Besedin vidi Pavića kao pisca izrazito okrenutog budućnosti, zainteresovanog ne samo za književnost svog vremena već i za buduće transformacije teksta, čitanja i čovekovog odnosa prema vremenu.

U završnici teksta Pavićevo stvaralaštvo tumači kao svojevrsnu odbranu književnosti, kulture i istorijskog pamćenja od zaborava, nazivajući takva dela „tekstovima-zaštitnicima" (тексты-обереги) — tekstovima koji čuvaju kontinuitet kulture i čoveka.

Tekst Platona Besedina predstavlja još jedno savremeno čitanje Milorada Pavića koje pokazuje da pitanja postavljena u njegovom delu pripadaju ne samo književnosti XX veka nego i digitalnoj kulturi XXI veka.

Platon Besedin, „Milorad Pavić: zastati, promisliti, spasiti se", Balkanist, 31. jul 2026.

Pročitajte originalni tekst na ruskom OVDE

POSLE 42 GODINE HAZARSKI REČNIK KONAČNO OBJAVLJEN NA ARAPSKOM JEZIKU — 41. PREVOD OTVARA NOVO POGLAVLJE SVETSKE RECEPCIJE MILORADA PAVIĆA

Kuvajtsko izdanje jednog od kanonskih dela svetske ergodičke književnosti

Posle pune 42 godine od prvog objavljivanja, Hazarski rečnik Milorada Pavića konačno je objavljen na arapskom jeziku, u izdanju kuvajtske izdavačke kuće Wasm Publications, u prevodu Mohameda Ajata Hane (Mohammed Ayat Hanna).

Ovim izdanjem Hazarski rečnik dobio je svoj 41. prevod, čime je postao dostupan i čitaocima jednog od najvećih jezičkih, kulturnih i civilizacijskih prostora sveta.

Istovremeno, ovo izdanje ima i snažnu simboličku vrednost. Roman čija je unutrašnja struktura izgrađena na susretu jevrejske, hrišćanske i islamske tradicije, posle 42 godine konačno je progovorio i na jeziku jedne od tih velikih civilizacija.

Put do ovog izdanja trajao je više od četiri decenije.

Iako je roman preveden na četrdeset jezika i odavno zauzeo mesto među najznačajnijim delima savremene svetske književnosti, upravo je objavljivanje na arapskom jeziku predstavljalo jedan od najdužih i najzahtevnijih međunarodnih izdavačkih poduhvata u istoriji ove knjige.

Tokom godina vođeni su brojni razgovori i pregovori sa izdavačima širom arapskog sveta, ali bez uspeha. Tek zahvaljujući dugogodišnjoj saradnji sa turskom agencijom Introtema Translation and Copyright Agency, otvoren je put ka izdavaču u Kuvajtu i realizaciji ovog izuzetnog projekta.

Prvo izdanje Hazarskog rečnika objavljeno je 1984. godine. Četrdeset prvi prevod potvrđuje da Hazarski rečnik i posle više od četiri decenije nastavlja da osvaja nove čitaoce širom sveta.

*

Povodom objavljivanja prvog arapskog izdanja Hazarskog rečnika, književnica Jasmina Mihajlović, naslednica autorskih prava Milorada Pavića, izjavila je:

Na ovo izdanje čekali smo pune četrdeset dve godine. Posle četrdeset prevoda, Hazarski rečnik konačno je progovorio i arapskim jezikom. Za mene ovo nije samo četrdeset prvi prevod. To je potvrda da velika književnost ne poznaje granice i da pronalazi put i tamo gde se činilo da ga nema. Posebno me raduje što knjiga koja je spojila jevrejsku, hrišćansku i islamsku tradiciju danas ulazi upravo u arapski kulturni prostor. Ovo izdanje doživljavam kao jedan od najvažnijih događaja u međunarodnoj recepciji Milorada Pavića u poslednjim decenijama.

 

Od postmodernizma ka ergodičkoj književnosti

Objavljivanje arapskog izdanja Hazarskog rečnika prilika je da se skrene pažnja na jednu važnu činjenicu koja je u međunarodnoj nauci o književnosti odavno prihvaćena, ali je u Srbiji još uvek nedovoljno poznata.

Danas se Hazarski rečnik u međunarodnoj nauci o književnosti smatra jednim od kanonskih dela svetske ergodičke književnosti.

Pojam ergodička književnost (ergodic literature) uveo je 1997. godine norveški teoretičar Espen J. Aarseth u svojoj kapitalnoj studiji Cybertext: Perspectives on Ergodic Literature.

Naziv potiče od grčkih reči ergon (rad) i hodos (put), a označava književna dela koja od čitaoca zahtevaju aktivno učešće u procesu čitanja. Za razliku od tradicionalnog romana, koji se čita od početka do kraja, ergodička književnost omogućava različite puteve kroz tekst, različite redoslede čitanja i različita značenja.

Za razliku od tradicionalnog romana, u ergodičkom delu čitalac nije samo primalac teksta već i saučesnik u njegovom oblikovanju. Upravo je Hazarski rečnik postao jedan od najpoznatijih primera takvog načina čitanja.

Upravo zbog toga Hazarski rečnik danas zauzima posebno mesto u istoriji svetske književnosti kao jedno od dela koje je najavilo hipertekstualnu, digitalnu i interaktivnu književnost XXI veka.

Milorad Pavić je ovu književnoteorijsku odrednicu prihvatio još za života, smatrajući da ona daleko preciznije opisuje prirodu njegovog književnog postupka od oznake „postmodernizam“.

Nažalost, ovaj pojam još nije dovoljno prisutan u srpskoj univerzitetskoj nastavi i književnoj kritici.

Objavljivanje arapskog izdanja nije samo veliki izdavački uspeh. Ono označava trenutak u kojem Hazarski rečnik ponovo pokazuje da velika književnost nastavlja da osvaja nove jezike, nove čitaoce i nove načine čitanja

Bibliografske informacije

Milorad Pavić
Hazarski rečnik — arapsko izdanje
Prevod: Mohamed Ajat Hana (Mohammed Ayat Hanna)
Izdavač: Wasm Publications, Kuvajt
Prvo arapsko izdanje: 2026.
ISBN: 978-1-961628-66-3

Ovo je prvo arapsko izdanje Hazarskog rečnika i 41. prevod romana na svetske jezike.

Fotografije: ljubaznošću izdavačke kuće Wasm Publications, Kuvajt.

SAJT JASMINE MIHAJLOVIĆ

Sajt jasmine Mihajlović nalazi se na adresi https://jasminamihajlovic.com/, na tri jezika: srpskom, engleskom i ruskom. Sadrži sledeće celine: Novosti, Biografija i knjige, Prikazi knjiga, Mediji, Galerija i Blog - koji se može smatrati knjigom koja se stalno dopunjava raznim temama i ciklusima.

Blog J M 2

Blog, pod nazivom Crtice i sitnice, može se naći zasebno и na adresi: https://www.crticeisitnice.com/

Blog J M

Putovanje kroz vreme: poseta legatu Milorada Pavića

Danas su učenici VI i VII razreda OŠ Braća Baruh, predvođeni svojom nastavnicom istorije Radicom Miljaković Avramović, posetili legat Milorada Pavića, koji se nalazi u blizini škole.

Gospođa Jasmina Mihajlović ih je ugostila, pokazala legat, i ispričala o životu i radu našeg velikog pisca. Deca su pokazala veliko interesovanje za Pavićevo delo, i snimila video u okviru svoj projekta „Putovanje kroz vreme“. Pogledajte ga na YouTube kanalu: